Zagrebačko kazalište mladih kao jedno od prominentnijih i agilnijih hrvatskih, ali i regionalnih kazališta, već više od sedamdeset godina svojim predstavama te drugim izvedbenim projektima hrabro i umjetnički relevantno propituje najvažnije točke naše suvremenosti, neprekidno pozivajući na otvoren dijalog o vremenu i društvu u kojem živimo. Široko postavljeno u osnovnom programu, od predstava za djecu i mlade pa sve do onih za odraslu publiku, Zagrebačko kazalište mladih sa svojim glumačkim ansamblom uvijek u visokoj formi izvedbe donosi repertoar koji u stalnim propitivanjima granica izvedbenosti djeluje veoma progresivno, ali i krajnje inkluzivno.

Miješanje izvedbenih žanrova i postupaka te stilska širina predstava repertoara ovog kazališta uvijek su dodatno usmjereni na širenje izvedbenog iskustva gledatelja te na osobito važan edukacijski moment samih predstava s obzirom na razvoj publike, ali su i u neprekidnu osluškivanju novih tendencija kojima je moguće povezati se sa srodnim kazalištima i komplementarnim estetikama šireg europskog kruga. Brojna gostovanja na regionalnim i europskim pozornicama i festivalima te umjetničke koprodukcije jasan su pokazatelj da autorska istraživanja u predstavama ZKM-a djeluju itekako relevantno i u našem širem okružju.

Ovo je kazalište kao jednu od svojih primarnih zadaća postavilo predstavljanje hrvatskog dramskog stvaralaštva, od praizvedbi najnovijih hrvatskih drama sve do programa za poticanje i afirmaciju najmlađih generacija hrvatskih dramskih pisaca. Suvremeno čitanje klasika te šira umjetnička i društvena kontekstualizacija stožernih komada svjetske dramatike drugi je tematski krug interesa, kao i autorski izvedbeni projekti u umjetničkim istraživanjima eminentnih umjetnika iz Hrvatske i Europe.
Pratećim programima ZKM dodatnu pozornost usmjerava i samom razvoju nove hrvatske drame, predstavljanju tekstova nagrađenih najvećom državnom nagradom za dramski tekst, Nagradom za dramsko djelo Marin Držić, u zanimljivim serijama scenskog čitanja Držić u ZKM-u, ali i programom mentorirana razvoja novih dramatičara Budućnost je ovdje. Ti su programi ujedno otvorili i prostor novim izvedbenim istraživanjima koja su, osobito u vremenu pandemije ovom kazalištu omogućila neprekinut kontakt s publikom. Od internetskih izvedbi u realnom vremenu, preko korištenja različitim komunikacijskim portalima u kontekstu predstava sve do zaokruženih igranofilmskih formi. Time se Zagrebačko kazalište mladih dodatno otvara prema novim profilima publike, ali istodobno širi horizonte istraživanja krajnjih mogućnosti kazališne umjetnosti.

Također, u Učilištu ZKM-a, još jednoj važnoj sastavnici ovoga kazališta, više se od 70 godina njeguje kazališno stvaralaštvo djece i mladih, čime se sustavno razvija kreativnost djece i mladih i pridonosi stjecanju njihovih kulturnih i socijalnih navika i vještina te se tako, što je sasvim sigurno velika dodatna vrijednost Učilišta, u dramskim, plesnim i lutkarskim studijima obrazuju generacije mladih kazališnih umjetnika. Učilište je nukleus iz kojeg stasaju profesionalci u umjetnosti, ali i budući kazališno obrazovani gledatelji.

U konačnici, svi navedeni aspekti estetske i tematske otvorenosti repertoara mogu se dodatno potvrditi i naslovima koje ovo kazalište donosi svim generacijama gledatelja. Od Knjige o ljetu, Sherlocka Holmesa i Alise u Zemlji čudesa ili Čarobnjaka iz Oza za našu najmlađu publiku, preko predstava Mi i Oni te Mladež bez Boga usmjerenih prije svega prema mladima, pa sve do najvećih hitova prethodnih sezona, Hinkemanna i Črne materi zemle. Na repertoaru ne nedostaju ni predstave suvremenih hrvatskih dramatičara poput predstava Ja sam ona koja nisam, Dobro je dok umiremo po redu, Hejtera ili Onog što nedostaje, kao ni uzbudljivih novih čitanja temeljnih dramskih komada dramske literature poput Tita Andronika, Neprijatelja naroda ili drame Cement. Autorski projekti uključeni su provokativnim naslovima Pansion Eden i Eichmann u Jeruzalemu, dok se pogled na regiju može iščitati u predstavi Huddersfield. I na kraju, jedinstven projekt koji je okupio devetnaest suvremenih hrvatskih dramatičara u trostrukoj predstavi Monovid 19, koja se simultano odvija u svim prostorijama našeg kazališta, gotovo je simbolički označio borbu za kontinuirani život izvedbenih umjetnosti i u najtežim danima izolacije izazvane pandemijom.

U vremenu naglih društvenih promjena, brza razvoja i nezanemariva utjecaja virtualnog na oblikovanje stvarnosti koju živimo, velika je zadaća ovog kazališta posebnu pozornost usmjeriti oblikovanju aktualnih, poticajnih i izvedbeno relevantnih predstava kojima se neprekidno poziva na otvoreni dijalog o nama danas, o modalitetima našeg odnošenja prema prošlosti te anticipiranju društvenih pomaka u neposrednoj budućnosti. To su ujedno i osnovne niti vodilje u kontinuiranu susretu Zagrebačkog kazališta mladih s njegovim vjernim gledateljima kao i onima koji su na najboljem putu da to postanu.

zekaem.hr

Beogradsko dramsko pozorište postoji više od 74 godina, a njegovi ciljevi se neprestano preispituju. Beogradsko dramsko pozorište, najstarije gradsko pozorište, postalo je primer modernog teatra, uživalo je veliku ljubav publike i finansijsku podršku države.

Veliki broj novih premijera i gostovanja obeležilo je poslednjih nekoliko godina Beogradskog dramskog pozorišta. Naše pozorište producira u proseku osam premijera godišnje, od kojih je određeni broj u samostalnoj produkciji, ali jednako razvijamo i saradnju sa partnerskim institucijama kroz koprodukcione projekte zastupajući kako savremene autorske projekte tako i klasična dramska dela (Vasilij Sigarev, Mate Matišić, Breht, H. Miler, Faust, Šimelfenig, Fasbinder, Majenburg).

Prethodnih nekoliko sezona rad na novim projektima prilagođavali smo situaciji koju je diktirala pandemija virusa korona, ali smo i pored pomeranja planova uspeli da realizujemo 4 premijere u 2020. godini i 11 premijera u 2021. godini.

U 2022. godini nastavljamo sa fantastičnim planovima koji podrazumevaju produkcije predstava u režiji najeminentnijih evropskih umetnika (Frank Kastorf, Miloš Lolić, Ana Tomović, Boris Liješević, Haris Pašović, Ivica Buljan…).

Uz formiranje Regionalne unije gradskih teatara („Mestno gledališče Ljubljana“ Ljubljana, „Ulises“ Zagreb-Brioni, „Kamerni teatar 55“ Sarajevo, „Gradsko pozorište“ Podgorica i „Dramski Teatar“ Skoplje) dobili smo najznačajnije partnere u regionu, sa kojima je saradnja formirana u dva smera: koprodukcioni odnosi između dva ili više teatara članica i formiranje festivala čiji je osnivač Beogradsko dramsko pozorište, čime doprinosimo da postanmo teatarski lider u regionu.

Repertoar Beogradskog dramskog pozorišta izvodi se na trima scenama, sa planom od 6 meseci. Od oktobra do decembra, od februara do aprila. Od maja do oktobra predstave se realizuju na letnjoj pozornici na otvorenom.

bdp.rs

Slovensko narodno kazalište Maribor (SNK Maribor) središnja je kulturna ustanova u gradu Mariboru i sjeveroistočnoj Sloveniji. Od svog osnutka 1919. godine, svojim kulturnim stvaralaštvom ima iznimnu kulturno-političku ulogu. Razvija i čuva slovenski nacionalni identitet i djeluje kao važno uporište slovenske kulture, stvaralaštva, kazališne umjetnosti i jezika. U svom stogodišnjem postojanju trajno je obilježilo grad i širu regiju. Danas je to najveća kulturno-umjetnička ustanova u zemlji, koja se sastoji od pet organizacijskih jedinica. U sklopu istoga su: Drama, Opera, Balet, Simfonijski orkestar i Festival Borštnikovo srečanje – nacionalni kazališni festival dramskog i postdramskog kazališta. SNK Maribor zapošljava 300 stalnih i više od 150 honorarnih djelatnika. Svake se sezone na pet različitih pozornica i dvorana održava 13 premijera (sedam dramskih, četiri operne i dvije baletne) i 14 koncerata. Oko 200.000 posjetitelja vidi oko 500 predstava. SNK Maribor gostuje u Sloveniji i inozemstvu, gdje se, posebice posljednjih godina, profiliralo kao jedan od najvažnijih ambasadora slovenskog kazališnog stvaralaštva. SNK Maribor član je organizacije PERSPECTIV – Udruge povijesnih kazališta Europe i uključen je u program Europske rute povijesnih kazališta.

sng-mb.si

Festival Borštnikovo srečanje

Festival Borštnikovo srečanje (Borštnikov susret) središnji je slovenski kazališni festival koji već više od pola stoljeća obogaćuje slovenski kazališni i kulturni prostor. Održava se u prvoj polovici lipnja u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru (Slovenskom narodnom kazalištu). Program uključuje izbor predstava slovenskih institucionalnih i nevladinih producenata u natjecateljskom i popratnom programu, pozvane kazališne predstave iz inozemstva, treninge, radionice i aktivnosti za razvoj publike, studentska kazališne i profesionalne događaje u suradnji sa slovenskim i inozemnim suradnicima i organizatorima. Obično traje četrnaest dana, a posjećuju ga brojni domaći i strani gosti, među potonjima i selektori inozemnih festivala, umjetnički i programski ravnatelji, novinari i druga zainteresirana i stručna javnost. Festival u jednakim udjelima financiraju Republika Slovenija i Općina Maribor, a samostalno ga vodi umjetnički ravnatelj. Festival je u više od pet desetljeća postojanja ostvario i nadmašio viziju svojih utemeljitelja te postao najvažniji slovenski kazališni događaj, promotor slovenskog kazališnog stvaralaštva i ambasador slovenskog kazališta u međunarodnim odnosima i inozemstvu. Važna je institucija za razvoj nacionalnog kazališnog izričaja, zaokružene programske strukture koja se temelji na prezentaciji aktualnih produkcija kao i na promišljanju relevantnih kazališnih problema i verifikaciji aktualnih kazališnih pojava. Oduvijek je to bio središnji praznik slovenskih kazališnih stvaralaca. Festival dodjeljuje nagrade za postignuća u nekoliko područja kazališnog stvaralaštva, od kojih je najistaknutija Borštnikov prstan (Borštnikov prsten), nagrada za izniman glumački opus. Temeljna misija festivala je odabir i predstavljanje najkvalitetnijih ostvarenja slovenske kazališne sezone, nagrađivanje kazališnih stvaratelja i njihovih kreativnih postignuća, promicanje i popularizacija kazališnog stvaralaštva među svim dobnim skupinama publike, u zemlji i inozemstvu, promicanje kvalitete i profesionalne razine slovenskog kazališnog stvaralaštva, olakšavanje protoka informacija i razmjena predstava, predstavljanje inozemnog kazališnog stvaralaštva te promicanje raznolikost, a ujedno i povezanost kazališnog prostora i izričaja.